Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske bilo je središnje tijelo državne uprave u državi. Bilo je aktivno u periodu od 2003. do 2011. i obavljalo je upravne i stručne poslove koji su se općenito ticali pravnog položaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida, poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, ali i njihovih obitelji.

Ticali su se i dodjela i promicanja u činove oružanih snaga Republike Hrvatske poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, odnosno hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Sve to je bilo sukladno posebnim propisima. Osim toga, obavljalo je stručne i upravne poslove koji se odnose i na zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima za njihov povratak. Prva ministrica bila je Jadranka Kosor, a potkraj njeno mjesto preuzima Tomislav Ivić.

Jadranka Kosor/ Foto: Wikimedia Commons

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske i sve njene uprave

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske u svom je sastavu imalo čak sedam razrađenih Uprava.

Uprava za obitelj

Prva je bila Uprava za obitelj koja se također dijelila na odjel za obitelj, odjel za djecu i mladež, odjel za osobe s invaliditetom i odjel dokumentacije, publicistike i bibliotekarskih poslova. Ravnatelj uprave bio je Zdenko Žunić.

Odjel za obitelj

Odjel za obitelj pratio je, provodio i koordinirao Nacionalnom obiteljskom politikom te nacionalnom strategijom i programima iz djelokruga rada Odjela. Obavljala je stručne poslove u vezi poticanja osnivanja savjetovališta i obiteljskih centara, pratila njihov rad te usklađivala njihovo djelovanje, pratila međunarodne propise i usklađivala hrvatsko zakonodavstvo s preuzetim obvezama iz djelokruga rada Odjela, ostvaruje međunarodnu i međuresornu suradnju.

Preventivno je djelovala u cilju smanjivanja razvoda brakova i pobačaja, pratila i predlagala mjere za poboljšanje položaja jednoroditeljskih obitelji, poticala i osnivala obiteljske centre i savjetovališta te usklađivala njihovo djelovanje. Osim toga, obavljala je poslove oko izdavanja odobrenja za posredovanje bračnih drugova.

Odjel za obitelj izrađivala je i provodila pronatalitetnu populacijsku politiku, znanstveno istraživačke projekte za zaštitu i osnaživanje obitelji na državnoj i lokalnoj razini te je promicala obiteljske vrijednosti i odgovorno roditeljstvo. S obzirom na to da je fokus bio na obitelji, također je analizirala i predlagala povlastice za obitelj, proučavala i istraživala suvremene probleme obitelji

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske pratilo je i koordiniralo rješavanje apsolutno svih općih pitanja zaštite obitelji. Time je pratila i propise kojima se regulira pravo na dječji doplatak, a uz to je predlagala izmjene i dopune, pratila isplate dječjih doplataka i predlagala mjere za poboljšanje učinka doplatka za djecu i rodiljnih naknada. Odjel je, naravno, obavljao i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom ili drugim propisima.

S obzirom na razrađenu funkciju, Odjel za obitelj u svom sastavu imao je dva odsjeka – odsjek za provođenje pronatalitetne i populacijske politike te odsjek za podizanje kvalitete obiteljskog života

Odsjek za djecu

Načelnik ovog odjela bio je Jozo Čikeš, a odjel je svoj fokus imao na promicanju prava djeteta. Osim toga, odjel je sadržavao i Vijeće za djecu koje se sastojalo od 19 članova od kojih je svaki imao i svog zamjenika. Zadaća Vijeća bila je, između ostaloga, raspravljati o nacrtima zakona i drugih propisa u svezi s ostvarivanjem prava djeteta, predlagati Vladi i odgovarajućim ministarstvima promjene zakona i drugih propisa te izradu novih propisa iz područja koja se odnose na zaštitu djece, kao i pratiti primjenu postojećih propisa koji se odnose na djecu.

Odsjek za djecu izrađivao je nacrte prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa, unapređivao je organizaciju, sadržaj i načine rada ustanova. Provodio je prihvaćene nacionalne programe, strategije i politike te izrađivao izvješća po Konvenciji o pravima djeteta. Provodio je  međuresornu i međunarodnu suradnju.

Naravno, sudjelovao je i u edukaciji stručnjaka koji rade s djecom, procjenjivao i pratio provedbu te evaluirao programe i projekte udruga za djecu. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske pratilo je i provodilo i znanstveno-istraživačke projekte usmjerene osnaživanju djece, čime je organizirao i nadzor za djelatnike ustanova koji rade s djecom. Poticalo je aktivnosti usmjerene prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladeži, maloljetničke delinkvencije i svih oblika ovisnosti te izrađivao i donosio programe suzbijanja različitih oblika ovisnosti kod djece.

Odsjek je time djelovao u cilju promicanja prava djeteta, promicanja programa usmjerenih humanim i odgojnim vrijednostima. Poticao je i provodi razne mjere i programe za nadarenu djecu, kao i izradu programa za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Često su se radili i projekti dostupnosti športa i kulture djeci.

Na 7. sjednici Vlade RH dana 25. veljače 2004. godine donesen je i Program aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima. Svrha tog Programa bila je uglavnom senzibilizacija stručnjaka, roditelja, djece i mladih za problem nasilja među djecom i mladima, uspostavljanje sustavnih rješenja za prevenciju i sprječavanje pojave nasilja među djecom i mladima te ublažavanje i otklanjanje svih njihovih posljedica.

Odsjek za mladež

Nadležna za ovaj Odsjek bila je Mirela Miharija, a izrađivali su se nacrti prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa.

Odsjek za mladež sudjelovao je u edukaciji stručnjaka koji rade s mladima, procjenjivao i pratio provedbu te evaluirao programe i projekte udruga za mlade. Osim toga, također je pratio i provodio znanstveno-istraživačke projekte usmjerene osnaživanju mladih.

Odsjek je pratio, proučavao i koordinirao provedbu politike za mlade utvrđene nacionalnim programima i međunarodnim dokumentima. Time su se izrađivale i stručne podloge i izvješća u svrhu predlaganja mjera za poticanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu. Analiziralo se i stanje socioekonomskog standarda mladih te su se sukladno tome promicale mjere za poboljšanje. Osim toga, odjel je poticao i razmjene iskustava mladih s mladima iz hrvatske dijaspore i svijeta, čime je poticao volonterski i humanitarni rad mladih.

Odjel za osobe s invaliditetom

Drugi odjel Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske bio je Odjel za osobe s invaliditetom. Načelnica ovog odjela bila je Zvjezdana Bogdanović. Odjel je promicao prava osoba s invaliditetom na ravnopravnost, izrađivao je stručne podloge, izvješća i predlagao mjere za zaštitu osoba s invaliditetom na lokalnoj i državnoj razini.

Kao i ostali odjeli, davao je prijedloge polazišta za izradu propisa na osnovu praćenja i provođenja znanstveno-istraživačkih projekata usmjerenih osobama s invaliditetom te pratio provedbu postojećih zakonskih propisa koji se odnose na osobe s invaliditetom i obveze preuzete međunarodnim dokumentima. Provodile su se i mjere za unaprjeđenje kvalitete udomiteljske skrbi za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, a radilo se i na jačanju drugih izvaninstitucionalnih oblika skrbi za osobe s invaliditetom.

Odjel za osobe s invaliditetom sudjelovao je u edukaciji stručnjaka i drugih djelatnika uključenih u rad s osobama s invaliditetom.

Poticalo se i podizanje kvalitete obiteljskog života osoba s invaliditetom (sukladno nacionalnim  programima i strategijama), kao i osnivanje savjetovališta za te osobe u okviru obiteljskih centara.

Foto: Pixabay

Odjel dokumentacije, publicistike i bibliotekarskih poslova

Načelnica Odjela dokumentacije, publicistike i bibliotekarskih poslova bila je Branka Juras. Odjel dokumentacije i publicistike obavljao je poslove publiciranja i distribucije literature, brošura, priručnika i drugih tiskanih materijala namijenjenih promicanju i afirmaciji prava djece, mladih, obitelji i osoba s invaliditetom. U tu kategoriju spadaju organizacije prevođenja, publiciranja i distribucije međunarodnih dokumenata usmjerenih promicanju i afirmaciji prava djece, mladih, obitelji i osoba s invaliditetom.

Uprava za branitelje

Foto: Pixabay

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH organiziralo je kontinuirano dežurstvo timova za prijem i odgovore na telefonske upite stranaka iz područja djelatnosti Ministarstva za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Ravnateljica Uprave bila je Nevenka Benić.

Uprava za međugeneracijsku solidarnost

Ravnateljica ove uprave bila je Vesna Širanović. Međugeneracijska solidarnost resor je države kojim se potiče zaštita ljudskih prava i sigurnosti starijih građana. Korisnici te djelatnosti su osobe treće životne dobi, dakle starije od 65 godina života, bez obzira na imovno stanje. Cilj djelatnosti je poboljšanje kvalitete njihova života i približavanje međunarodnim standardima, lakša dostupnost svim civilnim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao temeljnim ljudskim pravima.

Uprava je poticala zakonske projekte u cilju poboljšanja kvalitete života starijih, predlagala je mjere, poticala razvijanje uslužnih djelatnosti za potrebe starijih, stvarala uvjete za bolji rad postojećih Vladinih i nevladinih, privatnih i društvenih, profitnih i neprofitnih organizacija i sama nudila programe koje su za nju izvodele postojeće organizacije na terenu.

Uprava za međugeneracijsku solidarnost nije bila socijalna skrb jer njena je uloga prvenstveno bila u tome da unapređuje kvalitetu života građana iznad određene starosne dobi i to pružanjem novih oblika usluga, kao i onih usluga koje su u to vrijeme već postojale, koje su možda već djelomično ili u potpunosti organizirane u sustavu (bilo preko socijalne skrbi, bilo preko  udruga ili na drugi način ), ali koje su iz bilo kojeg razloga teško dostupne, nedostupne ili dostupne tek pod uvjetima socijale.

Specifična uloga Uprave bila je međusobno povezivanje i razvitak suradnje svih nadležnih resornih tijela državne uprave, ustanova s javnim ovlastima, civilnog društva, vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija, lokalne uprave i samouprave te uključivanje osoba starije životne dobi i volontera u neposrednu izvedbu odnosno samo provođenje programa.

Programi međugeneracijske solidarnosti

Programi međugeneracijske solidarnosti Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH bili su temeljeni na Programu razvoja usluga za starije osobe u sustavu međugeneracijske solidarnosti od 2008. do 2011. godine, a usmjereni su bili izvaninstitucionalnim oblicima skrbi o starijim osobama što je bilo vidljivo iz naziva dvaju ključnih Programa međugeneracijske solidarnosti: “Pomoć u kući starijim osobama” i “Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama”.

Navedenim Programima pružale su se besplatne usluge pomoći starijim osobama u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti neposredno u njihovim kućanstvima, odnosno, u prostorijama “dnevnog boravka”.

Programima međugeneracijske solidarnosti bilo je obuhvaćeno 14 050 osoba starije dobi u 20 županija u Republici Hrvatskoj, a u njihovoj provedbi zaposlene su 923 osobe iz lokalnih sredina u kojima se Programi provode (podaci iz rujna 2009. godine).

Uprava za zatočene i nestale

Uprava za zatočene i nestale bila je sastavni dio Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, a bila je sljednik Ureda Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale, te ranijih komisija osnovanih s ciljem utvrđivanja sudbine nestalih osoba u agresiji na Republiku Hrvatsku. Podsjećamo kako je nakon najjače agresije na Republiku Hrvatsku 1991/92. godine bilo evidentirano 18000 zatočenih i nestalih osoba.

Dugogodišnja iskustva rezultirala su stvaranjem “Hrvatskog modela traženja nestalih osoba”, koji je pored svoje tadašnje primjene u okolnostima oružanih sukoba, bio primjenjiv i u slučajevima prirodnih nepogoda i velikih masovnih nesreća.

Foto: Unsplash

Osnovne zadaće Uprave za zatočene i nestale bile su traženje zatočenih i nestalih osoba, te ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka iz masovnih i pojedinačnih grobnica osoba stradalih u svezi s oružanim sukobima.

U tom smislu, Uprava za zatočene i nestale osobito je obavljala poslove prikupljanja, obrađivanja i vođena cjelovite evidencije o osobama koje su bile zatočene u neprijateljskim logorima tijekom Domovinskog rata; o svim zatočenim i nestalim osobama u Domovinskom ratu; o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz masovnih i pojedinačnih grobnica. Izdavala je i uvjerenja o činjenicama o kojima je vodila službene evidencije.

Uprava je također organizirala i vodila razgovore o zatočenim i nestalim osobama s nadležnim tijelima drugih država, te preuzimala posmrtne ostatke zatočenih, nestalih i smrtno stradalih osoba u svezi s oružanim sukobima pokopanih na teritoriju drugih država.

Uprava za zatočene i nestale obavljala je i određene poslove u svezi pogrebne skrbi za identificirane hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata i to poslove organizacije prijevoza posmrtnih ostataka svih identificiranih žrtava do mjesta pokopa, odnosno do graničnoga prijelaza ako je pokop bio organiziran na području druge države, te poslove naručivanja pogrebne opreme za sve identificirane žrtve.

Uprava za stambeno zbrinjavanje

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH u svom je sastavu imalo i Upravu za stambeno zbrinjavanje koja je obavlja upravne i druge stručne poslove vezane za problematiku stambenog zbrinjavanja članova obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja i HRVI iz Domovinskoga rata.

Zaprimala je u postupak njihove zahtjeve za dodjelu stana i kredita, donosi po skraćenom upravnom postupku konačna rješenja o pravu na dodjelu stana i stambenog kredita. Osim toga, surađivala je i s drugim ministarstvima te jedinicama lokalne i područne samouprave poradi učinkovite provedbe i ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje. Izrađivala je nacrt i donosila prijedlog jedinstvene Liste reda prvenstva osoba koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje te Liste reda prvenstva prema županijama.

Uprava za stambeno zbrinjavanje u suradnji s jedinicama lokalne samouprave osiguravala je  lokacije za organiziranu izgradnju stambenih jedinica namijenjenih stambenom zbrinjavanju stradalnika iz Domovinskog rata, u suradnji s Ministarstvom obrane osigurava lokacije za organiziranu izgradnju na građevinskim zemljištima u sklopu napuštenih vojarni kojima upravlja Ministarstvo obrane, sve ukoliko jedinice lokalne samouprave ne osiguraju potrebne lokacije za organiziranu stambenu izgradnju. Ravnatelj uprave bio je Dinko Mikulić.

Uprava za pravne poslove

Uprava za pravne poslove obavljala je stručne poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te svih provedbenih propisa koji se donose za izvršenje zakona: pravilnika, naredbi i naputaka. Ravnatelj Uprave bio je Tomo Bogović.

Pratila je sve propise iz djelokruga drugih ministarstava, a u kojima su regulirana prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te mirnodopskih vojnih invalida (MVI), ali je i surađivalo s ministarstvima u izradi prijedloga tih zakona. Pratila je stanje u primjeni i provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugih propisa iz djelokruga Uprave i predlaže izmjene i dopune.

Rješavala je u drugostupanjskom postupku revizije i žalbe o statusu hrvatskog ratnog invalida iz Domovinskog rata, statusu člana obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, kao i o pripadajućim pravima na osnovi priznatih statusa.

Obavljala je reviziju prvostupanjskih rješenja kojima se priznaje status MVI, status stradalih pirotehničara i članova obitelji stradaloga pirotehničara te je odlučivala o pripadajućim pravima. Osim toga, obavljala je i reviziju prvostupanjskih rješenja o priznavanju prava na opskrbninu i doplatak za pripomoć u kući.

Obrađivala je i pripremala predmete za vijeća Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva i koordinirala rad s predsjednicima vijeća liječničkog povjerenstva i s liječnicima članovima vijeća.

Pružala je i stručnu pomoć u ostvarivanju statusa stradalnika iz Domovinskoga rata te rješavala sve podneske, zahtjeve i pritužbe koji su se odnosili na pitanja ostvarivanja statusnih prava.

Uprava je obavljala i druge poslove koji su joj bili stavljeni u nadležnost posebnim zakonom ili drugim propisima, a za obavljanje poslova iz djelokruga Uprave za pravne poslove osnovano je pet odjela:

  1. Odjel za ostvarivanje statusa hrvatskih ratnih invalida iz Domovinskoga rata, obiteljske invalidnine i prava stradalih pirotehničara;
  2. Odjel za ostvarivanje statusa MVI i prava na opskrbninu;
  3. Odjel za normativnu djelatnost i praćenje propisa;
  4. Odjel za pravnu pomoć;
  5. Odjel za edukaciju, nadzor i suradnju s pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj. Uprava za proračun i financije

Ravnateljica Uprave bila je Jadranka Matković. Uprava za proračun i financije obavljala je stručne poslove koji su se odnosili na analitičko-planske, obračunske, računovodstveno-knjigovodstvene, unutarnje kontrole, koordinacijske, normativno pravne, operativne i druge poslove vezane uz državni proračun i financiranje Ministarstva. Uprava se dijelila na Odjel za poslove proračuna i Odjel za računovodstveno-knjigovodstvene poslove.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH djelovalo je do 2011. godine, nakon čega je podijeljeno na dva zasebna ministarstva – Ministarstvo socijalne politike i mladih (danas Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) i Ministarstvo hrvatskih branitelja.